diplomski rad
Energetski potencijal peleta proizvedenih iz poljoprivredne biomase u Hrvatskoj

Barbara Jelčić (2016)
Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Opća proizvodnja bilja
Podaci o radu
NaslovEnergetski potencijal peleta proizvedenih iz poljoprivredne biomase u Hrvatskoj
AutorBarbara Jelčić
Voditelj/MentorNeven Voća (mentor)
Sažetak rada
Usvajanje europskih ciljeva i strategija utječe na rast proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, čiji je značajniji porast u Hrvatskoj primjetan od 2011. godine. U radu su prikazani podaci o korištenju biomase i peleta u sustavu obnovljivih izvora energije, s naglaskom na Europsku uniju i Hrvatsku. Glavni cilj rada je prikazati energetski potencijal poljoprivredne biomase, odnosno posliježetvenih ostataka važnijih kultura ratarske proizvodnje i rezidbenih ostataka trajnih nasada (voćnjaci, vinogradi i maslinici) te zbrinjavanju te biomase na jedan od najčešće primjenjivanih tehnologija - peletiranje. 2014. godine, u odnosu na 2010., proizvodnja peleta u Hrvatskoj se povećala za više od tri puta. Korištena biomasa je prvenstveno šumskog porijekla, a prema izračunima u radu, ostatak biomasa koji ostaje nakon žetve i rezidbe je za 3.6 - 5.6 puta veći od ukupno instaliranih kapaciteta za proizvodnju peleta u 2014. godini. Kod izračuna energetskog potencijala posliježetvenog ostatka u obzir je uzet postotak biomase koju je potrebno vraćati u tlo radi održavanja plodnosti te su razrađena 2 scenarija, temeljena na 50% i 30% raspoložive biomase za proizvodnju energije. Ukupno dobivena energija iz ostataka posliježetvene i orezane biomase u procesima proizvodnje toplinske energije ili kogeneracije, prema podacima za 2014. godinu i u obzir uzetim gubitcima prijenosa i distribucije, se kreće između 3.4 do 5.3 TWh, ovisno o scenariju. Ukupna električna energija prema scenariju 2 je dostatna za godišnju opskrbu gotovo 324,000 kućanstava, a otpadnom toplinom u kogeneracijskoj pretvorbi iskoristilo bi se dodatnih 9.64 PJ topline. Obzirom na ukupnu proizvodnju primarne energije u Hrvatskoj 2014. godine, poljoprivredna biomasa je mogla zauzimati udio od oko 10%, čime se za iste postotke moglo utjecati na smanjenje uvoza fosilnih energenata.
Ključne riječiobnovljivi izvori energije bioenergija peleti energetski potencijal posliježetveni ostaci rezidbeni ostaci
Povjerenstvo za obranuNeven Voća (predsjednik povjerenstva)
Stjepan Sito (član povjerenstva)
Ana Matin (član povjerenstva)
Nikola Bilandžija (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanjSveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet
Ustrojstvena jedinica niže razineOpća proizvodnja bilja
MjestoZagreb
Država obraneHrvatska
Znanstveno područje, polje, granaBIOTEHNIČKE ZNANOSTI
Poljoprivreda (agronomija)
Vrsta studijasveučilišni
Stupanjdiplomski
Naziv studijskog programaAgroekologija
Akademski / stručni nazivmagistar/ magistra inženjer/inženjerka agroekologija
Kratica akademskog / stručnog nazivamag. ing. agr.
Vrsta radadiplomski rad
Jezik hrvatski
Datum obrane2016-09-21
Sažetak rada na drugom jeziku (engleski)
The adoption of European goals and strategies are affecting the growth of energy production from renewable sources in Croatia, and since 2011, the production of renewable energy in Croatia started to grow significantly. This study provides detailed information about usage of biomass and pellets in the system of renewable energy sources, with an emphasis on the European Union and Croatia. The main objective of this study is to demonstrate the energy potential of agriculture residues in Croatia, namely those remaining from the most important field crops and the pruning residues of fruit crops, as well as those of grapevines and olive trees. Also, we predict disposal of this biomass in one of the most frequently used technology - pelletizing. In 2014, in comparison with 2010, pellet production in Croatia increased by more than three times. While used biomass is mainly from forest residues, according to the calculations in this study, after harvest and pruning, the amount of left remains is 3.6 to 5.6 times higher than the total amount of installed capacity for the production of pellets in Croatia. For field crop residues we have considered the percentage of biomass that needs to be returned into the soil to maintain soil fertility, and thus developed two scenarios based on 50% and 30% of the biomass available for energy production. The computed total energy potential of crop residues for producing heat energy or cogeneration, including losses resulting from transmission and distribution of energy, would be from 3.4 to 5.3 TWh, depending on the scenario. Total energy from scenario 2 would be enough to supply almost 324,000 households annually. With reference to energy production in Croatia in 2014, agricultural biomass could occupy a share of about 10% of the total production of primary energy. Furthermore, the import of fossil fuels could be significantly reduced.
Ključne riječi na drugom jeziku (engleski)renewable energy sources bioenergy pellets energy potential harvest residues pruned residues
Vrsta resursatekst
Prava pristupaRad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove
Uvjeti korištenja radahttp://rightsstatements.org/vocab/InC/1.0/
URN:NBNhttps://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:204:694303
PohranioValentina Bezek