Zbog same povezanosti i procesa globalizacije, postoje strahovi koji se tiču kulture. Globalizacija osim što utječe na ekonomiju, utječe i na društvo. Temeljna karakteristika modernog društva danas je velika mobilnost i fleksibilnost ljudi, uglavnom su sve zemlje kulturno šarolike, raznolikost stvara podjele. Manjine su zanemarivane, diskriminirane i sve glasnije traže svoja prava. Will Kymlicka se, u knjizi multikulturalno građanstvo, trudi pokazati kako se prava nacionalnih manjina zanemaruju sa perspektive nacionalizma ali i liberalizma. Pod pojmom liberalizam stavlja se naglasak na prava pojedinaca, prema kojima se država treba postaviti neutralno i zajamčiti im isti položaj bez obzira na razliku u rasi, religiji ili naciji. Postoje problemi sa kojima se susreću države zbog multikulturalnosti ali Europska Unija pripomaže a svaka država djeluje zasebno. Republika Hrvatska pokazuje visoku razinu provođenja multikulturalno politike a to je prikazano kroz par elementa: školstvo i obrazovanje, javni mediji, način oblačenja i simboli, dvostruko državljanstvo, financiranje organizacija i aktivnosti, prednosti manjinama te zapošljavanje. Suvremena multinacionalna poduzeća sa multikulturalnom strukturom zaposlenika pod utjecajem globalnih procesa postaju čak i pravilo.