Cilj ovog diplomskog rada bio je ispitati ulogu korištenja Instagrama i nekih važnih odrednica korištenja Instagrama u razumijevanju tjelesnog samopoimanja muških studenata u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u online obliku putem platforme Google Forms. Upitnik je bio aktivan od 5. travnja do 7. svibnja. 2022. godine. Prigodni uzorak činilo je 248 muških studenata dobi od 18 do 30 godina raznih sveučilišta u Hrvatskoj. Dimenzije tjelesnog samopoimanja ispitivane su Multidimenzionalnim upitnikom tjelesnog samopoimanja (eng. Multidimensional Body-Self Relations Questionnaire (MBSRQ), Cash, 1990), problematično korištenje Instagrama prilagođenom verzijom Skale problematičnog korištenja društvenih mreža (Jovičić Burić, Muslić, Krašić. Markelić, Pejnović Franelić i Musić Milanović, 2021), pasivno i aktivno korištenje Instagrama modificiranom Skalom pasivnog i aktivnog korištenja Facebook-a (eng. Passive and Active Facebook Use Measure (PAUM) Gerson, Plagnol i Corr, 2017), a intenzitet korištenja Instagrama Skalom intenziteta korištenja Instagrama (eng. The Instagram Intensity Scale, Trifiro i Prena, 2021). Osim toga, za potrebe ovog diplomskog istraživanja konstruiran je demografski dio upitnika kojim su, uz demografske karakteristike, ispitane neke odrednice imovinskog i financijskog statusa studenata. Rezultati istraživanja su pokazali da na planu tjelesnog samopoimanja muški studenti u Hrvatskoj postižu vrlo visoke rezultate na subskalama usmjerenosti i evaluacije fizičke spremnosti i sposobnosti, ali ne i evaluacije vlastita izgleda. U odnosu na specifičnosti korištenja Instagrama, pokazalo se da muški studenti u Hrvatskoj većinom Instagram koriste manje od 1 sat i 30 minuta dnevno, manji dio ih koristi Instagram problematično, uglavnom koriste Instagram pasivno i rijetko aktivno te ih više od trećine koristi Instagram intenzivno. Nadalje, pokazalo se kako je problematično korištenje Instagrama povezano s izraženijom usmjerenošću na izgled, no ne i s usmjerenošću na fizičku spremnost i sposobnosti ili evaluacijom vlastita izgleda. Pasivno korištenje Instagrama pokazalo se povezanim s usmjerenošću na izgled i preokupacijom pretilošću, dok se aktivno korištenje također pokazalo povezanim s usmjerenošću na izgled i usmjerenošću na fizičku spremnost i sposobnost, no ne i s evaluacijom fizičke spremnosti i sposobnosti ili evaluacijom izgleda. Intenzitet korištenja se pokazao povezanim s usmjerenošću na izgled, evaluacijom fizičke spremnosti i sposobnosti i evaluacijom izgleda, a čestina korištenja s usmjerenošću na izgled, no ne i s usmjerenošću na fizičku spremnost i sposobnost i evalucijom iste niti s evaluacijom vlastita izgleda. Posljednje, sudionici koji često i često pasivno koriste Instagram postižu prosječno više rezultate od svih ostalih skupina sudionika na subskali usmjerenosti na izgled i niže rezultate na subskali evaluacije izgleda kod usporedbe s prosjekom cijeloga uzorka.