Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije

Dangubić, Marijana

prikaz prve stranice dokumenta Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije

Preuzmi
PDF 715.28 KB

diplomski rad

Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije

Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2017. urn:nbn:hr:114:835846

Dangubić, Marijana

Sveučilište u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti
Odsjek za komparativnu politiku

Citirajte ovaj rad

APA 6th Edition

Dangubić, M. (2017). Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

MLA 8th Edition

Dangubić, Marijana. "Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Chicago 17th Edition

Harvard

Dangubić, M. (2017). 'Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, citirano: 18.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Vancouver

Dangubić M. Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti; 2017 [pristupljeno 18.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

IEEE

M. Dangubić, "Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:114:835846

Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.

Podaci o radu

Naslov	Odnosi Rusije i Srbije nakon raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije
Naslov (engleski)	Relations between Russia and Serbia after dissolution of the Soviet Union and SFR Yugoslavia
Autor	Marijana Dangubić
Mentor	Davor Boban (mentor)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj	Sveučilište u Zagrebu Fakultet političkih znanosti (Odsjek za komparativnu politiku) Zagreb
Datum i država obrane	2017-09-08, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana	DRUŠTVENE ZNANOSTI Politologija Komparativna politika
Sažetak	Odnosi Rusije i Srbije od raspada Sovjetskog Saveza i SFR Jugoslavije aktualno je pitanje ne samo o budućnosti Srbije nego dometa i intenziteta utjecaja zapadnih integracija i/ili Rusije na Zapadnom Balkanu i JI Europi. Odnosi između Srbije i Rusije analizirani su s obzirom na pitanje smetaju li oni ulasku Srbije u EU i NATO. Analiza je podijeljena na razdoblje od 1991. do 2000. i poslije 2000. godine pri čemu su posebno izdvojene teme oko kojih se najintenzivnije razvijao odnos koji je u pitanju. Intenzitet odnosa između dvije zemlje promatran je prvenstveno kao posljedica pojedinačnih odnosa obje zemlje sa Zapadom, prvenstveno sa Sjedinjenim Državama i EU, pa se i oni analiziraju. Iako se kroz literaturu i pojedinačne događaje ne pokazuju jedinstvena mišljenja i informacije, zajedno pružaju temelj za zaključak da je ulazak Srbije u zapadne integracije, osim ulazak u NATO u određenom stupnju, prvenstveno određen pragmatičnim interesima Srbije, a ne Rusije kojoj je Srbija jednako tako interesna zona samo u pogledu aktualnih pragmatičnih pitanja, a ne nekog iracionalnog, sudbinskog savezništva.
Sažetak (engleski)	The relationship between Serbia and Russia since the break-up of Yugoslavia and the dissolution of the Soviet Union is a very timely topic of discussion: Beyond the political and economic future of Serbia, it bears on the scope and intensity of Western integration throughout the Balkans and SE Europe. To this end, contemporary Serbo-Russian relations are analyzed in terms of their potential impact on Serbia joining the EU and NATO. The analysis is divided into two periods, 1991-2000 and post-2000. The more critical issues in bilateral relations are emphasized. Understanding each country’s separate relationship with the West -- particularly the USA and EU -- is an essential part of this analysis. Contradictory conclusions may be reached when arguments advanced in the literature or individual geo-political events are considered in isolation; but when available information is combined, there is a basis for concluding that Serbia’s progression toward Western integration, including some degree of association with NATO, is determined primarily by the pragmatic interests of Serbia itself and not by Russia. For the latter, Serbia presents an interesting regional opportunity in pragmatic geo-political terms, but not for any irrational, destiny-driven alliance.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezik	hrvatski
URN:NBN	urn:nbn:hr:114:835846
Studijski program	Naziv: Politologija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra politologije (mag. polit.)
Vrsta resursa	Tekst
Način izrade datoteke	Izvorno digitalna
Prava pristupa	Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Repozitorij	FPZG repozitorij
Datum i vrijeme pohrane	2017-10-19 12:54:25