prikaz prve stranice dokumenta Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima
  Preuzmi
PDF 1.04 MB
diplomski rad
Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima
Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, 2017. urn:nbn:hr:111:868805
Capan, Katarina
Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Citirajte ovaj rad

Capan, K. (2017). Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima (Diplomski rad). Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805

Capan, Katarina. "Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805

Capan, Katarina. "Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima." Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805

Capan, K. (2017). 'Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima', Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, citirano: 27.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805

Capan K. Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima [Diplomski rad]. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija; 2017 [pristupljeno 27.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805

K. Capan, "Stres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima", Diplomski rad, Sveučilište u Zagrebu, Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:111:868805
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovStres kod zdravstvenih radnika u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima
Naslov (engleski)Stresss in healthcare workers in pre-hospital and hospital environment
AutorKatarina Capan
MentorGoran Milas (mentor)
Član povjerenstvaJasminka Despot Lučanin (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMiroslav Rajter (član povjerenstva)
Član povjerenstvaGoran Milas (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Zagrebu
Fakultet hrvatskih studija
(ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU)
Zagreb
Datum i država obrane2017-09-29, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Psihologija
Sažetak
Cilj istraživanja bio je ispitati razlike u ukupnom doživljaju stresa i percepciji stresa te vrsti stresora između medicinskih sestara-medicinskih tehničara u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, jedinici intenzivnog liječenja i izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Također, ispitivala se razlika u ukupnom doživljaju stresa i percepciji stresa s obzirom na sociodemografska obilježja (spol, dob, ukupnu duljinu radnog staža i završeni stupanj obrazovanja). U istraživanje je bilo uključeno 312 sudionika (178 ženskih i 134 muških) koji rade u KBC-u Zagreb te u Nastavnom centru za hitnu medicinu Grada Zagreba. Opći podaci o sudionicima prikupili su se Upitnikom sociodemografskih podataka, ukupan doživljaj stresa mjeren je Upitnikom stresora na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika (Milošević, 2010). Percepcija stresa mjerila se Ljestvicom percipiranog stresa (Perceived Stress Scale, Cohen i sur., 1983). Sudionici su upitnik ispunjavali na svojem radnom mjestu, a istraživanje je bilo tipa papir-olovka. Rezultati istraživanja pokazuju da postoji razlika u ukupnom doživljaju stresa i percepciji stresa između sudionika u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu i jedinici intenzivnog liječenja, no ona nije statistički značajna. Utvrđena je statistički značajna razlika u ukupnom doživljaju stresa i percepciji stresa između objedinjenog hitnog bolničkog prijema i izvanbolničke hitne medicinske službe te između jedinice intenzivnog liječenja i izvanbolničke hitne medicinske službe. Pokazalo se da različite vrste stresora djeluju u objedinjenom hitnom bolničkom prijemu, jedinici intenzivnog liječenja i u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Ukupna duljina radnog staža i završeni stupanj obrazovanja pokazali su se kao značajni prediktori u ukupnom doživljaju stresa, dok su se spol, ukupna duljina radnog staža i završeni stupanj obrazovanja pokazali kao značajni prediktori u percepciji stresa.
Sažetak (engleski)
The aim of this study was to examine differences in overall stress experience and perception of stress, and sources of stress in healthcare workers in emergency department, intensive care unit and in pre-hospital emergency medical service. Also, we have examined differences in overall stress experience and perception in relation to stress of socio-demographic characteristics (gender, age, professional experience and level of education). The study was conducted on a sample of 312 participants (178 female and 134 male) who were employed as health care workers in two institutions; Clinical Hospital Center Zagreb and Teaching institute of emergency medicine of Zagreb. In addition to the general socio-demographic questions, the questionnaire included Occupational Stress Questionnaire for Hospital Health Care Workers (OSQ-HHCW) which was used for measuring overall stress experience, and Perceived Stress Scale (Cohen et al., 1983) which was used for measuring perception of stress. The participants filled the paper form at their work place. The study results difference in overall stress experience and perception of stress among health care workers in emergency department and intensive care unit, but it is not statistically significant. It is found statistically significant difference in overall stress experience and perception of stress among emergency department and pre-hospital emergency medical service, and among intensive care unit and pre-hospital emergency medical service. We have detected different types of stressors in emergency department, intensive care unit and prehospital emergency medical service. Experience and level of education were significant for the prediction of overall stress experience. Gender, experience and level of education were significant for the prediction in perception of stress.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:111:868805
Studijski programNaziv: Psihologija (jednopredmetni)
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra psihologije (mag. psych.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
RepozitorijRepozitorij Fakulteta hrvatskih studija
Datum i vrijeme pohrane2017-10-12 13:03:01

(©) Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu 2015. Sva prava pridržana. | Hrvatske bratske zajednice 4 p.p. 550, 10000 Zagreb, Hrvatska Tel. ++ 385 1 616-4040
OIB: 84838770814 | IBAN: HR66 2340 0091 1000 1008 1, Porezni broj (PDV identifikacijski broj) - VAT Number: HR84838770814
Prijava u repozitorij