Sažetak | Sami se rad sastoji od četiri poglavlja. U prvom poglavlju prikazane su temeljne metodološke i gnoseološke pretpostavke za razumijevanje, prije svega, Berdjajevljeva lika, a zatim i njegova koncepta povijesti, sami pojam povijesti i pristup povijesnome, te glavna polazišta ka spoznaji povijesnoga: mitologiju i religiju, a ne filozofiju. Zatim slijede tri poglavlja koja su pokušaj teološkog promišljanja nad temeljnim pojmovima Berdjajevljeve filozofije povijesti: odnos vječnosti i vremena, pitanje slobode te odnos Krista i povijesti. Najprije se izlaže odnos vječnosti i vremena kao glavni problem filozofije povijesti, budući da se u njemu odražavaju svi problemi, ne samo poimanja povijesti, već i života, odnosno ljudskog svjetonazora. Treće poglavlje prikaz je Berdjajevljevog poimanja slobode kao metafizičke osnove povijesnog procesa, osnove koja ne samo da omogućuje povijesni proces, već ga u cijelosti određuje kao dramatičan proces. Konačno, četvrto je poglavlje pokušaj prikaza povijesti kakva bi trebala biti, povijesti rekapitulirane u Kristu, u otajstvu Isusa Krista koje je za čitav povijesni proces postalo normativno i u čitavom povijesnom procesu, po Crkvi, prisutno. |