U današnje vrijeme gotovo je nezamislivo obavljati bilo koju vrstu informatičkog posla bez korištenja baza podataka kojima se postavlja dobar preduvjet za rad djelatnika vezanih za ovu vrstu posla. Cilj ovog rada bio je usporediti dvije vrste spremanja podataka te opisati mane i vrline svake od njih. XML kao jedan od tih načina spremanja koristi hijerarhiju, što znači da svaki element ima redoslijed i poziciju po kojoj je zapisan. U njoj su zapisani svi podatci te kao takav najbolje služi svojoj svrsi ako se podatci iščitavaju redom kojim su u bazu i zapisani. U suprotnom, brzina ispisa podataka puno je manja u odnosu na relacijsku. Glavni jezici za pretraživanje XML-a su XPath i Xquery. Relacijska baza koristi tablice koje međusobno imaju definirane veze. Svaka od tablica ima definiran primarni ključ, a relacije s drugim tablicama ostvaruju se vanjskim ključem. Glavna značajka relacijske baze je sigurnost te je obavezna shema. Pod sigurnosti smatramo da svaki od korisnika ima definirane uvjete što s bazom smije raditi, a što ne. Redoslijed redova i stupaca u bazi ne postoji kao kod XML baze te samim time relacijska baza nije tako ograničena. Pristup rješavanju problema bio je sljedeći: prikupiti svu važnu dokumentaciju, od radova, tekstova, knjiga pa do slika koje će pomoći u izradi rada te s pomoću njih izvući ono najbitnije kako bi se što bolje opisao rad svake od baza. Nakon prikupljene dokumentacije krenulo se u izradu rada i aplikacije. Aplikacija je zamišljena tako da studenti imaju svoj korisnički račun na kojem mogu pregledavati sve bitne informacije o svom studiranju i fakultetu na koji su upisani te po potrebi preuzmu bilo koju vrstu potvrde za svoje potrebe.