Sažetak | Porezni nadzor jedan je od alata države kojim se omogućava funkcioniranje i napredak društva unutar sustava oporezivanja. Međutim, često je obilježen negativnim konotacijama, i to ponajviše od strane poreznih obveznika. Stoga su, radi cjelovitog razumijevanja njegove prirode, u ovome radu izloženi pojam, svrha i cilj poreznog nadzora, načela koja su temeljna za njegovo provođenje, sudionici poreznog nadzora, način na koji se vrši odabir poreznog obveznika za nadzor, plan nadzora, tijek njegovog provođenja zajedno sa svim institutima koji su za to ključni, te ostale radnje na koje je ovlaštena osoba za porezni nadzor ovlaštena, odnosno koje je dužna poduzimati u postupku poreznog nadzora.
Porezni nadzor dio je porezno-pravnog odnosa u kojemu porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja činjenica bitne za oporezivanje poreznih obveznika i drugih osoba. Cilj mu je nepristran, a uređuju ga različiti propisi od kojih je Opći porezni zakon (NN 115/16) najznačajniji. Temeljna načela poreznog nadzora su načelo zakonitosti, načelo traženja materijalne istine i načelo ekonomičnosti i učinkovitosti. Postupak provodi ovlaštena osoba za porezni nadzor. Plan nadzora temelj je svakog poreznog nadzora, sastavlja se prije samog poreznog nadzora, o čemu se porezni obveznik ne obavještava. Postupak počinje dostavom obavijesti o poreznom nadzoru poreznom obvezniku. Provodi se u pravilu u poslovnim prostorijama poreznog obveznika te u uobičajeno radno vrijeme. Porezna obveza utvrđuje se prvenstveno na temelju knjigovodstvenih isprava i evidencija, a podredno će se procijeniti. Po provedenom postupku u pravilu se provodi zaključni razgovor s poreznim obveznikom. Nakon toga, o činjeničnom stanju sastavlja se zapisnik na koji porezni obveznik može staviti prigovor. O provedenom poreznom nadzoru donosi se porezno rješenje. Protiv njega se može izjaviti suspenzivna žalba. Prvostupanjsko tijelo ima, u određenim slučajevima, ovlasti izmjene ili zamjene poreznog rješenja. Rok za dostavu rješenja o žalbi ograničen je. Ovlaštena osoba za nadzor dužna je čuvati poreznu tajnu te prijaviti sumnju u kazneno djelo ili prekršaj nadležnom tijelu. Ima ovlast izreći različite mjere tijekom postupka nadzora.
Slijedom navedenog, zaključeno je da je porezni nadzor nepristrano i nužno sredstvo koje koristi sustavu oporezivanja i općem dobru, a ne „progonu“ poreznih obveznika. |