Nikotinska ovisnost predstavlja značajan problem, koji je vidljiv u svim krajevima svijeta. Hrvatska je zemlja s dugom tradicijom uzgoja duhana, a istraživanja pokazuju da je pušenje društveno prihvatljiva navika. Očito je da određene osobine ličnosti doprinose objašnjenju različitih zdravstveno-rizičnih ponašanja. Također, uočena je veza između upotrebe duhana i upotrebe strategija suočavanja sa stresom. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati razlike u osobinama ličnosti i strategijama suočavanja sa stresom između grupa pušača i nepušača te istražiti povezanost između osobina ličnosti i strategija suočavanja sa stresom u skupini pušača i nepušača. Istraživanje je provedeno na sveučilišnim studentima u Zagrebu (N = 193). Od toga je 76 sudionika izjavilo da su pušači, a 117 ih je izjavilo da su nepušači. Osobine ličnosti ispitane su Upitnikom ličnosti IPIP 100 (Goldberg, 1992), a stila suočavanja Upitnikom stilova suočavanja sa stresnim situacijama (Carver, Weintraub i Scheirer, 1989). Dobivena je statistički značajna razlika u osobinama ličnosti između pušača i nepušača, odnosno pušači postižu više rezultate na mjeri ekstraverzije u odnosu na nepušače. Statistički značajna razlika nije utvrđena na ostalim osobinama ličnosti. Nadalje, utvrđeno je da postoji statistički značajna razlika u korištenim strategijama suočavanja sa stresom između pušača i nepušača, odnosno pušači postižu više rezultate na mjeri strategija suočavanja usmjerenih na problem u odnosu na nepušače. Statistički značajna razlika nije utvrđena na ostalim strategijama suočavanja sa stresom. Osim toga, utvrđeno je da postoji statistički značajna pozitivna povezanost između varijabli stila suočavanja usmjerenog na problem i otvorenosti u grupi pušača. Također, utvrđeno je da postoji stvarna pozitivna povezanost između stila suočavanja usmjerenog na problem i savjesnosti u grupi nepušača. Konačno, rezultati ovog istraživanja pokazuju da postoji značajna pozitivna povezanosti između varijabli stila izbjegavanja i neuroticizma u grupi pušača.