Najpoznatiji poremećaji prehrane su anoreksija nervoza i bulimija nervoza. Depresija, anksioznoist, mržnja prema vlastitom tijelu, nedostatak samopouzdanja, psihološka su stanja koja su prisutna kod osoba koje boluju od poremećaja prehrane. Liječenje takvih bolesnika je dugotrajno i predstavlja multidisciplinaran pristup. Bulimija je poremećaj vezan uz hranjenje koji je, kao i anoreksija nervoza, psihološkog podrijetla, a može imati strašne tjelesne posljedice. Dok se anoreksičari jednostavno izgladnjuju, bulimičari se „čiste“ povraćanjem koje su sami izazvali. Oboljeli od bulimije također često koriste tablete za mršavljenje, laksative i diuretike da bi smanjili težinu. Za razliku od anoreksičnih osoba najčešće su normalne građe, nekada čak i krupniji, dok su u kombinaciji s anoreksijom esktremno mršavi. Čišćenje može imati dvije svrhe: sprečavanje dobivanja na težini i privremeno ublažavanje depresije i ostalih negativnih osjećaja .Bulimija poput anoreksije, pogađa uglavnom mlade žene. Može se javiti sama za sebe ili naizmjenice s anoreksijom. Unatoč preklapanju, ova dva poremećaja povezuju se s nekim različitim crtama ličnosti: anoreksičari su skloni potiskivanju svojih poriva, uključujući spolne; oboljeli od bulimije, s druge strane, obično udovoljavaju svojim žudnjama, prenagljujući se, upadajući u nevolje s drogom, promiskuitetnim ponašanjem, krađom po trgovinama ili nekontroliranim kupovanjem. Bulimija je prava bolest i osobe oboljele od nje obično je ne mogu voljno kontrolirati bez stručne pomoći. Anoreksija nervoza je poremećaj jedenja u središtu kojeg se nalazi preplavljujući strah od debljanja. Ne nastaje zbog gubitka apetita već je riječ o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazumnog straha od debljanja koji ne popušta ni onda kad je mršavost dostigla takve razmjere da je ugrožen život bolesnika/ce. Iako je u središtu bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. Često započinje relativno prirodnom željom za gubitkom nekoliko kilograma. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i često doživljava sebe debelom iako je istina suprotna. Paradoks je da ona od priprave i konzumiranja hrane pravi obred. Oko polovice svih anoreksičara u nekom trenutku počne patiti od bulimije. Medicinska sestra je važan dio tima u liječenju poremećaja hranjenja. Posjeduje dovoljno znanja u procesu liječenja, edukacije i rehabilitacije bolesnika. Primjenom svojih kompetencija i primjenom potrebnih intervencija pomaže u rješavanju pacijentovih problema i ostvarenju potrebnih ciljeva za dobrobit bolesnika.