Prijevara u gospodarskom poslovanju podrazumijeva motiviranog djelatnika koji je uočio da se njegov poslodavac nije spreman braniti te na osnovu toga prikuplja protupravnu imovinsku korist na račun poduzeća. Povijest prijevara seže u daleku prošlost gdje se kao pojam spominje čak u Hamurabijevom zakoniku iz 1800. godine prije nove ere. Sve je veća potreba za forenzičnim računovodstvom koje će biti u stanju identificirati i dokazati postojanost prijevara koje se danas manifestiraju kroz prijevarno financijsko izvještavanje, protupravno prisvajanje imovine ili pak kroz određene koruptivne radnje. Forenzično se računovodstvo u počecima pojavljivalo uglavnom u ulozi dokazivanja nastalih prijevara na sudu, odnosno forenzičari su uglavnom imali svojstvo svjedoka na sudu dok se danas razvija i širi komercijalno forenzično računovodstvo. Većinu prijevara unutar poduzeća izvršavaju sami zaposlenici, a nerijetko su počinitelji i osobe iz menadžmenta zadužene za upravljanje. Takve se vrste prijevara uglavnom odnose na prijevare u poslovanju s dobavljačima koje se svrstavaju u tri kategorije: trikovi lažne tvrtke, nesvjesne prijevare dobavljača i trikovi osobnih kupnji. U svakom obliku od ovih prijevara zaposlenik samostalno ili uz pomoć drugoga ostvaruje protupravnu korist na uštrb svog poslodavca. Stoga je vrlo važno da poduzeće unutar svoje organizacije provodi redovne kontrole poslovanja s dobavljačima i kontrole odobrenih naloga plaćanja. Javna je nabava također segment poslovanja u kojem se mogu pojaviti određene prijevare, ali uglavnom na strani ponuditelja koji u postupku javne nabave predstavlja dobavljača. U ovim oblicima poslovanja državne bi institucije za praćenje javne nabave trebale djelovati sukladno propisima koji reguliraju postupke javne nabave kako bi se moguće prijevare spriječile ili, ukoliko su već počinjene, otkrile.