Termin stresa u znanosti i u svakodnevnom životu bio je u vrlo širokoj upotrebi, ustvari u toliko širokoj upotrebi da je zadobio mnoga značenja i mnoge oblike. Za njega su se zainteresirale mnoge znanstvene discipline i mnoga područja istraživanja poput biokemije, fiziologije, neurofiziologije od bioloških znanosti, no i psihologija koja je uspjela stres integrirati u većinu svojih disciplina kao socijalna psihologija, razvojna psihologija, klinička psihologija i slično. U današnje ubrzano, tehnološko, nesigurno vrijeme, možemo reći da se stres integrirao u svaki aspekt života, rada i razmišljanja. Naime, često ga se tumači kao nešto negativno, što u većini slučajeva i jeste, no postoji situacija koje se definitivno mogu protumačiti kao stresne kao što je npr. rođenje djeteta, što naravno nije negativna stvar, no naše tijelo se ponaša kao da je pod stresom. Ono je i vrlo relativan pojam u smislu tom da se pojedine situacije ne mogu okarakterizirati kao takve na svim osobama. Stres se toliko često koristi u mnogo različitih konteksta da je dobio mnogorazličitih značenja.Ničiji život ne može proći neopaženo od strane stresa, i bez obzira na to koliko je osoba emocionalno inteligentna i osjetljiva ili možda privilegirana u smislu dobre samokontrole, frustracije, gubitci, promjene i konflikti svih sustignu. Proučavanje čovjekovog suočavanja sa stresom, tj. sami načini odrađivanja istog, tijekom prošlog, ili tokom prošlih dva nekoliko desetljeća se vrlo proširilo i intenziviralo.