U radu se analizira zastupljenosti usmene književnosti u lektirnim književnim djelima predmetne nastave. Analizirana su lektirna književna djela s popisa lektire za predmetnu nastavu koja su propisana Nastavnim planom i programom za osnovnu školu. Cilj rada je analizirati lektirna književna djela hrvatskih autora koja se temelje na usmenoknjiževnim elementima ili imaju usmenoknjiževne elemente. Zaključci su se izvodili na temelju motiva, teme, likova ili pak usmenoknjiževnih oblika. Prvi dio rada odnosi se na usmenu književnosti, njen naziv, povijest te rodove i vrste. Pošto je riječ o analizi lektirnih djela predmetne nastave, u drugom dijelu ukratko su izdvojene i najvažnije činjenice vezane za lektiru u nastavi prema Nastavnom planu i programu. Treći dio rada bavi se istraživanjem na temu Usmenoknjiževni elementi u lektirnim djelima predmetne nastave. Dolazi se do spoznaja da je usmena književnost zastupljena u svakom razredu predmetne nastave i to u najmanje tri djela po razredu, a u najvećem broju zastupljena je u proznim djelima. Od usmenoknjiževnih oblika najučestalije su legende i predaje koje su većinom uklopljene u radnju romana ili pripovijedaka. Od usmenih motiva najčešći su motivi vještica i vila.