U fizici se stres definira kao opterećenje, napetost, snaga. Najjači stres postiže se u trenutku kad je nešto toliko opterećeno da bi svako daljnje opterećenje izazvalo pucanje. U psihologiji definicija stresa kaže da je stres zahtjev koji od organizma traži prilagođavanje, suočavanje ili podnošenje. Stres je stanje u kojem se pojedinac nalazi kada je suočen s problemima ili zahtjevima okoline kojima se ne uspijeva prilagoditi. Suvremeni način života pun je napetih situacija. Stresori se nalaze u našem radnom i životnom okruženju. Popis stresnih situacija je beskonačan. Lazarus i Folkman opisuju stres kao dinamičan i recipročan odnos između osobe i okoliša. (1) Način suočavanja može uključivati pokušaje rješavanja ili mijenjanja problema (suočavanje usmjereno na problem) ili prilagođavanje emocionalnog odgovora na problem (suočavanje usmjereno na emocije). Suočavanje je proces koji je određen kognitivnom procjenom i vezano je za sadržaj. Suočavanje sa stresom odgovor je na stresnu situaciju. Osoba će nastojati svladati, podnijeti ili smanjiti zahtjeve koje situacija postavlja. Suočavanje usmjereno na problem uključuje djelovanje na događaj. Suočavanje usmjereno na emocije ima ulogu lakšeg podnošenja emotivnog uzbuđenja izazvanog stresnim događajem. (2) Jasno razmišljanje, kritičko razmišljanje i jasna komunikacija su imperativi gotovo svih profesija. U današnje vrijeme stres predstavlja izazov, s obzirom na posljedice kojima stres može doprinijeti. Stres u radnom okruženju proučava se opsežno te se specifična zanimanja (policija, učitelji, medicinske sestre) smatraju posebice stresnima. (3) Zadnjih nekoliko godina termin stres u medicini podrazumijeva cijelu etiološki povezanu skupinu bolesti, počevši od ulkusa pa sve do anksioznosti i depresije. Opći cilj rada je ispitati adaptivnost načina suočavanja sa stresom medicinskih sestara/ tehničara u odnosu na stresne situacije na poslu.