Unatoč poboljšanju sigurnosti na cestama i na radnim mjestima te značajnim pomacima u tretiranju politrauma u izvanbolničkim i bolničkim uvjetima, ona i dalje ostaje najčešći uzrok smrti osoba mlađih od 40 godina. Posljednjih godina provedba standardiziranih protokola liječenja politrauma dovela je do značajnog poboljšanja skrbi traume u europskim zemljama i smanjenja posttraumatskog morbiditeta i smrtnosti. Kao takav, "Advanced Trauma Life Support" (ATLS®) protokol za akutno zbrinjavanje pacijenata s po život opasnim ozljedama osnovan je kao zlatni standard u većini europskih zemalja od 1990-ih. Od ukupnog broja ozlijeđenih 3% zauzima politrauma, a smrtnost je 16-22%. Najčešći uzrok politraume u Hrvatskoj su prometne nesreće koje zauzimaju 67 % i padovi s visine 31 %. Zbrinjavanje politraume u Republici Hrvatskoj se provodi prema europskim smjernicama, a one američke nisu u potpunosti primjenjive u našoj sredini. Nekontrolirano posttraumatsko krvarenje je vodeći uzrok smrti kod pacijenata s traumama. Zbrinjavanje politraume započinje na „mjestu događaja“ dolaskom tima hitne medicinske pomoći. Nakon inicijalnog zbrinjavanja, pacijenta se prevozi u hitni prijem najbliže bolnice gdje se nastavlja pružanje inicijalne pomoći i započinje sa naprednim tehnikama zbrinjavanja politraumatiziranog pacijenta. Daljnji tijek liječenja ovisiti će o vrsti politraume i stanju pacijenta. U zbrinjavanju sudjeluje multidisciplinarni tim educiranih zdravstvenih djelatnika. Medicinska sestra u ambulantama hitnog prijema i jedinicama intenzivnog liječenja je odgovorna za provođenje intervencija usmjerenih prema održavanju vitalnih funkcija, praćenja stanja dišnog puta, održavanja, osiguranja hemodinamske stabilnosti i zdravstvene njege. Navedeni postupci su izrazito zahtjevni tako da medicinska sestra mora posjedovati veliku količinu stručnog znanja i vještina koja stječe kroz rad i kontinuirano stručno obrazovanje. Iznimno je važan multidisciplinarni i holistički pristup kako pacijentu, tako i članovima njegove obitelji