Križobolja je najčešći uzročnik bolnih stanja kod odrasle, radno aktivne populacije. Najčešća je mišićno koštana bolest i glavni uzrok kronične nesposobnosti. Opisana je kao bol, povećana mišićna napetost te nelagodnost u lokaciji između donjega rebrenog luka i glutealne brazde koja se može širiti u nogu. Bol se pojavljuje postupno ili naglo i najčešće se ponavlja. Dugotrajno sjedenje i nepravilan položaj pri sjedenju, pogrbljeno držanje, kronični stres, nepravilna obuća, nedovoljna tjelesna aktivnost ili težak fizički rad samo su neki od uzroka križobolje. Također, tjelesna neaktivnost ili nedovoljna razina tjelesne aktivnosti predstavlja značajan zdravstveni čimbenik rizika pa i neposredni uzrok suvremenih kroničnih nezaraznih bolesti koje predstavljaju velik problem u zdravstvu i ekonomiji. Tjelesna aktivnost može izravno i neizravno utjecati na zdravlje populacije. Brojna istraživanja potvrđuju utjecaj tjelesne aktivnosti u sprječavanju i liječenju kroničnih bolesti. Cilj ovoga istraživanja bio je ispitati odnos boli u donjem dijelu leđa i tjelesne aktivnosti, s obzirom na vrste tjelesne aktivnosti koje se koriste kao dio svakodnevnice. Istraživanju je pristupilo 30 ispitanika. Uzorak su činili muškarci i žene dobnog raspona od 18 do 59 godina koji imaju bolove u donjem dijelu leđa (n=13), odnosno nemaju (n=17). Prije provođenja ankete ispitanici su upoznati s protokolom za sudjelovanje u istraživanju. Mjerne varijable bile su razina fizičke aktivnosti, vrste fizičke aktivnosti koje se izvode kao sastavni dio svakodnevnice. Provedena je anonimna anketa s osnovnim demografskim podacima te je korišten upitnik The International Physical Activitiy Questionnaire (IPAQ) – hrvatska verzija. Niti jedna promatrana razlika nije se pokazala statistički značajnom. Svaki P veći je od 0,05 te je zaključak da bol u donjem dijelu leđa ne utječe na svakodnevne aktivnosti pojedinca.