Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Subscribe to Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu feed
Updated: 8 hours 31 min ago

Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“

Thu, 02/27/2020 - 15:31

U prostoru Digitalnog laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 27. veljače 2020. godine članovima Stručnog vijeća sveučilišnih matičnih knjižnica, Stručnog vijeća županijskih matičnih knjižnica i Središnjeg stručnog vijeća matičnih knjižnica predstavljen je Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima.

Pozdravne riječi okupljenima su uputile glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević i predsjednica Hrvatskog knjižničnog vijeća dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, a pravilnik su predstavile dr. sc. Tinka Katić, dr. sc. Mirna Willer i dr. sc. Ana Vukadin.

Pravilnik donosi skup elemenata i uputa čiji je glavni cilj standardizacija identifikacije i opisa građe u baštinskim ustanovama. Standardizacijom se stvaraju uvjeti za razmjenu, dijeljenje, povezivanje, integraciju i ponovnu uporabu podataka, uključujući i izradu zajedničkih platformi, servisa i sl., koji će korisnicima olakšati pristup nacionalnoj baštini te im je predstaviti na cjelovit način.

Pravilnik je razvijen u okviru programa Izrada, objavljivanje i održavanje nacionalnog pravilnika za katalogizaciju (2014. – 2019.) uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

The post Predstavljen „Pravilnik za opis i pristup građi u knjižnicama, arhivima i muzejima“ appeared first on .

Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici Povilas Višinskis u Šiauliaiju

Thu, 02/27/2020 - 13:19

Izložba Marko Marulić – europski humanist otvorena je od 19. veljače do 15. ožujka 2020. godine u Regionalnoj knjižnici Povilas Višinskis u litavskome gradu Šiauliaiju. Gostovanje ove izložbe u Litvi, u sklopu kojega je prethodno održana u litavskoj Nacionalnoj knjižnici „Martynas Mažvydas“, ostvareno je u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Litvi. Izložba će tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije biti postavljena i u drugim gradovima Litve.

Knjižnica je prepoznala predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije kao priliku da Europi, ali i svijetu, predstavi neke od najistaknutijih osoba hrvatske povijesti. Jedna je od njih svakako Marko Marulić, čijem je bogatomu stvaralaštvu posvećena ova izložba.

Na otvorenju izložbe u Šiauliaiju pozdravne riječi uputili su ravnatelj Regionalne knjižnice Povilas Višinskis u Šiauliaiju prof. dr. Bronius Maskuliūnas, gradonačelnik Šiauliaija Artūras Visockas te veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec.

Prije otvorenja izložbe u gradskome parku u Šiauliaiju održana je svečanost postavljanja hrvatske kravate, simbola predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, na spomenik litavskomu industrijalcu i dobročinitelju Chaimu Frenkelu. I tom su se prigodom nazočnima obratili gradonačelnik Šiauliaija Artūras Visockas i veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Litvi Krešimir Kedmenec, koji je govorio o važnosti hrvatskoga predsjedanja Vijećem Europske unije, kao i o povijesti i važnosti kravate kao najvećega hrvatskog doprinosa europskoj i svjetskoj kulturi, odnosno kulturi odijevanja.

Izložba Marko Marulić – europski humanist ostvarena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske, dok su poseban doprinos njezinoj pripremi dali partner izložbe Književni krug Split te dr. sc. Bratislav Lučin, voditelj Centra za proučavanje Marka Marulića i njegova humanističkog kruga MARVLIANVM, na čijim se istraživanjima i autorskim tekstovima temelji sadržaj izložbe.

Izložba na 12 izložbenih panoa, na litavskome i engleskome jeziku, tijekom Marulićeva životnog i stvaralačkoga puta predstavlja reprezentativni izbor građe iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Njegov život i rad prikazani su kroz najpoznatija Marulićeva djela, koja su već u 16. i 17. stoljeću doživjela brojna izdanja i prijevode. Uz tekstualni i slikovni sadržaj, izložba dodatno pruža osvrt i na Marulićev utjecaj na različite europske uglednike. Međunarodna vrijednost Marulićeve pojave prikazana je preslikama priloga o Marulićevu životu i djelu iz brojnih svjetskih enciklopedija, leksikona, kataloga i bibliografija te književno-povijesnih priručnika, kao i povezivanjem njegova rada s radom njegovih istaknutih suvremenika, među kojima svakako treba istaknuti Martynasa Mažvydasa, autora i urednika prve tiskane knjige na litavskome jeziku.

Osim panoa, izložene su i dvije Marulićeve knjige iz fonda litavske Nacionalne knjižnice „Martynas Mažvydas“, a to su Judita prevedena na litavski jezik te De institutione bene vivendi per exempla sanctorum objavljena u Kölnu 1530. godine.

Pripremljen je prigodni katalog izložbe Marko Marulić – europski humanist kao trajni podsjetnik na izložbu koja predstavlja jednu u nizu brojnih poveznica Hrvatske i Litve, njihovih povijesti i baština, kao snažnoga temelja suradnje ovih dviju zemalja u Europskoj uniji i izvan njezinih granica.

The post Otvorena izložba „Marko Marulić – europski humanist“ u Regionalnoj knjižnici Povilas Višinskis u Šiauliaiju appeared first on .

Nove mrežne stranice Hrvatskoga arhiva weba

Thu, 02/27/2020 - 09:19

Od 20. veljače 2020. godine dostupne su nove mrežne stranice Hrvatskoga arhiva weba (HAW), sustava Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za prikupljanje i trajnu pohranu hrvatske mrežne građe. Novo, treće sučelje Arhiva prati trendove razvoja weba i tehnologija i usluga u tome području, kao i potreba korisnika, te s ciljem unaprjeđenja korištenja svojih sadržaja, nudi nove funkcionalnosti. Arhiv, čija je trenutačna veličina više od 50 TB, omogućuje uvid u prošlost hrvatskoga mrežnog prostora pružajući pristup arhiviranim inačicama hrvatskih mrežnih mjesta objavljivanima od 2004. godine do danas.

Prvo korisničko sučelje Arhiva objavljeno je 2005. u sklopu projekta Digitalni arhiv hrvatskih mrežnih publikacija te je do 2010. godine bilo dostupno kao dio mrežnoga sjedišta Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dok je ukupni arhivirani sadržaj bio smješten na zasebnu poslužitelju. Uočavanje nedostataka, kao što su razmještenost općih informacija o Arhivu, neuočljivost sadržaja Arhiva, razmještenost stranica i sadržaja na dvama različitim poslužiteljima te nedostatak statistike, dovelo je do izradbe drugoga izdanja mrežne stranice Arhiva.

Drugo korisničko sučelje Arhiva, obogaćeno novim funkcionalnostima, objavljeno je 2011. godine te je kao zaseban i cjelovit sustav smješten na vlastitoj poddomeni (http://haw.nsk.hr/), osim arhiviranim sadržajima, na jednome mjestu pružao objedinjeni pristup svim informacijama i dokumentima povezanima s djelovanjem Arhiva.

Početkom 2020. godine Hrvatski arhiv weba u suradnji sa Sveučilišnim računskim centrom Sveučilišta u Zagrebu (Srce) proveo je deveto pobiranje (harvestiranje) hrvatske mrežne domene. Arhiv trenutačno nudi pristup jedanaest tematskih zbiraka te više od 7900 naslova s više od 61 689 brojeva arhiviranih primjeraka. Među sadržajima prikupljenim selektivnim arhiviranjem knjige čine 24 posto, mrežna sjedišta 62 posto, a časopisi 12 posto ukupnoga sadržaja.

[See image gallery at www.nsk.hr]

The post Nove mrežne stranice Hrvatskoga arhiva weba appeared first on .

Mrežni seminar o objavljivanju znanstvenih radova u otvorenome pristupu

Thu, 02/27/2020 - 08:41

Cambridge University Press poziva sve zainteresirane na mrežni seminar (webinar) o objavljivanju znanstvenih radova u otvorenome pristupu koji će održati 4. ožujka 2020. godine od 11.15 do 12 sati. Svi zainteresirani mogu se prijaviti za sudjelovanje preko obrasca za prijavu, a prijavljenim će sudionicima neovisno o nazočnosti biti dostavljen videozapis mrežnoga seminara.

Mrežni seminar namijenjen je autorima koji objavljuju ili će tek objavljivati radove u otvorenome pristupu, a bit će obuhvaćen širok raspon tema, kao što su licenciranje, ključni pojmovi te mogućnosti i prednosti objavljivanja radova u otvorenome pristupu u časopisima Cambridge University Press. Sudionici će imati priliku postavljati pitanja i aktivno sudjelovati u razgovoru.

Hrvatska znanstvena i akademska zajednica u 2020. godini ima pravo na besplatnu objavu neograničenoga broja radova u otvorenome pristupu bez dodatnih troškova objave (Article Processing Charge – APC) u sklopu ugovora Read & Publish s britanskom sveučilišnom nakladničkom kućom Cambridge University Press.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Mrežni seminar o objavljivanju znanstvenih radova u otvorenome pristupu appeared first on .

Radno vrijeme Knjižnice 4. ožujka 2020.

Wed, 02/26/2020 - 09:33

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u srijedu 4. ožujka 2020. godine bit će otvorena za korisnike od 8 do 15 sati.

U četvrtak 5. ožujka 2020. godine Knjižnica će biti otvorena prema redovitome radnom vremenu.

The post Radno vrijeme Knjižnice 4. ožujka 2020. appeared first on .

Svečano proslavljen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020.

Mon, 02/24/2020 - 11:07

U povodu obilježavanja ovogodišnjega Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, u Hrvatskome državnom arhivu 21. veljače 2020. godine upriličena je svečanost kojoj su nazočili brojni ugledni predstavnici akademskoga, kulturnoga i političkoga života Hrvatske.

Okupljenima se pozdravnim govorom obratila izaslanica predsjednika Hrvatskoga sabora i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture Republike Hrvatske, istaknuvši ulogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u hrvatskoj povijesti, kulturi, kao i aktualnim suradničkim projektima.

Glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem je izlaganju opisala istaknute programe Knjižnice u prethodnoj godini, infrastrukturne projekte i projekte sufinancirane sredstvima Europske unije, manifestacije povezane s knjigom i poticanjem čitanja, kao i brojne skupove, tribine i izložbe u zemlji i inozemstvu. Spomenula je i novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti koji je službeno počeo vrijediti 2019. godine, gdje je Nacionalna i sveučilišna knjižnica imala bitnu ulogu u određivanju novih pravilnika i standarda za sve vrste knjižnica. Razvojem svojih tematskih portala, aplikacija, kao i Digitalnoga laboratorija, najveća hrvatska knjižnica uspješno odgovara na izazove koje pred nas postavlja digitalno doba, potvrđujući svoje jedinstveno i posebno mjesto u hrvatskoj kulturi, znanosti i obrazovanju. Osim zahvale Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova za suradnju i potporu, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu zahvalila je suradnicima, knjižničarskoj zajednici te osobito djelatnicima Knjižnice, kojima je, uz čestitku, poželjela da dijele ponos što rade u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i dio su njezine povijesti i budućnosti.

U svojem je govoru glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević naglasila kako je Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od siječnja 2020. godine u središtu nacionalne, europske i svjetske javnosti kao središnje mjesto predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, istaknuvši: „Počašćeni smo što je Vlada Republike Hrvatske upravo Knjižnicu odabrala kao mjesto predsjedanja te smo sretni što je za tu priliku tijekom prethodne 2019. godine uređen i drugi dio zgrade nakon četvrtinu stoljeća od otvorenja Knjižnice na današnjoj adresi.“

Na svečanome obilježavanju Dana NSK proglašeni su i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu. Nagrada namijenjena djelatniku Knjižnice koji je naročito pridonio njezinu radu, razvoju i promidžbi pripala je mr. sc. Sonji Martinović, profesorici latinskoga jezika i književnoj komparatistici, diplomiranoj knjižničarki u Odjelu Korisničke službe Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Nagrada namijenjena fizičkoj osobi koja promiče i/ili sudjeluje u osmišljavanju i provedbi međuinstitucijskih programa i suradnji s Knjižnicom dodijelila se dr. sc. Mikici Maštrović, knjižničarskoj savjetnici, za značajan doprinos razvoju knjižničarske i muzejske struke te za razvoj hrvatskoga knjižničarstva u cjelini. Priznanje namijenjeno poslovnomu subjektu koji potiče, podupire i sudjeluje u realizaciji razvojnih programa Knjižnice te tako pomaže u razvoju i promicanju Knjižnice i knjižničarske djelatnosti pripalo je Sveučilištu u Zagrebu. Obrazloženja je u ime Odbora za Nagradu i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu pročitala mr. sc. Alisa Martek.

Svečano obilježavanje Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. svojim su zajedničkim nastupom uveličale glazbenice Snježana Rucner na violončelu i mlada umjetnica Martina Jembrišak na harmonici.

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu slavi se 22. veljače, u spomen na dan dovršetka hrvatskoga prvotiska, Misala po zakonu rimskoga dvora, koji je tiskan 1483. godine, nepuna tri desetljeća nakon Gutenbergova otkrića tiskarskoga stroja.

 

The post Svečano proslavljen Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. appeared first on .

„Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi…“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika

Fri, 02/21/2020 - 07:54

Hrvatski jezik je proizvod odnošaja Hrvata prema Hrvatskoj, prema prirodi, prema polju, gori, šumi i zraku, prema našim cvjetićima i našim planetima što „kolo vode“ kod Preradovića, i zato naš jezik ima sve posebne boje, zvukove, oblike i osebine naše zemlje; buran kao senjska bura, mekan kao dvojnice, zanijet kao procvjetala grana ružmarina, tužan kao kraška pustolina, veseo kao tambura i dubok kao mrak naših šuma i tragika našeg mora. Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, krasnih kao naši otoci, „lijepi vrti morem plivajući“.

(Antun Gustav Matoš)

Svake godine 21. veljače podsjetimo se na važnost jezika koji zovemo materinskim. Riječ je o jeziku kojim bismo trebali moći izraziti najširi raspon vlastitih misli, najnježnije nijanse svojih emocija i sl. Materinskim jezikom služimo se najbolje i najpreciznije jer je u nas usađen od naših početaka.

Svjestan njegove važnosti, UNESCO je 1999. godine donio odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, želeći nas podsjetiti na obvezu očuvanja vlastitoga jezika, ali i jezične raznolikosti na sveopćoj razini. Izumiranje koje prijeti brojnim jezicima širom svijeta prijetnja je i svijetu u cjelini, zbog bogatstva koje se tako gubi u nepovrat. Danas na svijetu postoji više od 7000 živućih jezika, a prema istraživanjima UNICEF-a polovici od tih jezika prijeti izumiranje.

Važnost toga Dana potvrđena je 2001. aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini UNESCO-a. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različitosti, gdje u 5. članku piše: … svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na jeziku koji izabere, posebice na materinskom jeziku… Od tada se svake godine slavi u svijetu Međunarodni dan materinskoga jezika kao jedan od zajedničkih simbola ravnopravnosti svih naroda.

Od 2015. godine kampanja kojom se promiče materinski jezik provodi se i na internetu tijekom veljače. Svrha je kampanje uključivanje šire zajednice u promicanje materinskoga jezika i širenje poruke o važnosti očuvanja jezika i kulture svakoga naroda.

Jezik je najveći dar koji čovjek ima, on potvrđuje ljudski identitet, a u njem je sadržana prošlost i budućnost. Koliko god je jezik povezan s ljudskom prošlošću, on je povezan i sa sadašnjošću i budućnošću. Moramo se brinuti o materinskome jeziku i sačuvati ga jer odlaskom posljednjega govornika nekoga jezika nestaje i jezik.

Ići stazama jezične kulture nije teško.
Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezika.

(Stjepan Babić)

 

The post „Samo lijepa naša domovina mogaše stvoriti ljepotu divnog našeg jezika, divotu naših riječi…“ – u povodu Međunarodnoga dana materinskoga jezika appeared first on .

Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020.

Fri, 02/21/2020 - 07:00

Samo 28 godina nakon što je dovršena Gutenbergova četrdesetdvoredna Biblija, 22. veljače 1483. godine otisnuta je prva hrvatska tiskana knjiga Misal po zakonu rimskoga dvora. Između ovoga prvotiska, istinskoga remek-djela glagoljaškoga tiskarstva, i Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu postoji neraskidiva veza. Nadnevak njegova tiskanja obilježava se kao Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a za logotip Knjižnice iz Misala je preuzeto glagoljično slovo Iže (transliterirano latiničko „i“).

Ova je inkunabula prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu. Misal je otisnut na Dan Katedre sv. Petra, koji se od IV. stoljeća obilježava 22. veljače, kao znak jedinstva Crkve sazidane na apostolu Petru. Točno mjesto tiskanja i nakladnik Misala nisu utvrđeni.

Misal je tiskan na glagoljici, pismu srednjovjekovne Hrvatske, prisutnomu od 9. ili 10. stoljeća. Korištena je novija uglata glagoljica, koja se razvila iz starije, oble glagoljice, a često se naziva i ustavnom glagoljicom zbog uspravnih i odvojenih slova, što daje dojam svečanoga pisma, prikladnoga za liturgijske kodekse.

Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka mogu se pogledati u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu održat će se u petak 21. veljače 2020. godine u 12 sati u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva.

The post Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. appeared first on .

Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. godine

Thu, 02/20/2020 - 08:51

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u petak 21. veljače 2020. godine u 12 sati prigodnim svečanim programom u Velikoj čitaonici Hrvatskoga državnog arhiva proslavit će Dan Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Uzvanike će prigodnim riječima pozdraviti ministrica kulture Republike Hrvatske i izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, a nova glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu prof. dr. sc. Ivanka Stričević u svojem će se izlaganju osvrnuti na uspjehe Knjižnice u prethodnoj godini i najaviti izazove u razdoblju koje slijedi.

Na svečanome obilježavanju Dana Knjižnice proglasit će se i dobitnici Nagrade i priznanja Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za 2019. godinu, koja obuhvaća nagradu zaposleniku Knjižnice, nagradu fizičkoj osobi te posebno priznanje pravnoj osobi.

Najveća hrvatska knjižnica, čija je zgrada od 1. siječnja 2020. godine jedan od središnjih prostora za predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, svoj dan slavi u spomen na prvu knjigu tiskanu na hrvatskome jeziku i najstariju knjigu otisnutu glagoljicom, Misal po zakonu rimskoga dvora, dovršenu 22. veljače 1483. godine. Danas je sačuvano samo 11 nepotpunih primjeraka Misala, od čega se šest nalazi u Hrvatskoj, a pet u inozemstvu. Dva primjerka dostupna su u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, dva se nalaze u Samostanu franjevaca trećoredaca na zagrebačkome Ksaveru, jedan u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu te jedan u Knjižnici Dominikanskoga samostana Bola na Braču. Ostali primjerci čuvaju se u Vatikanskoj knjižnici u Rimu, Kongresnoj knjižnici u Washingtonu, Nacionalnoj knjižnici Rusije u Sankt Petersburgu i Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču.

The post Svečanost obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu 2020. godine appeared first on .

Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za veljaču i ožujak 2020. godine

Wed, 02/19/2020 - 16:05

U sklopu projekta Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih izvora informacija, skraćenoga naziva e-Izvori, objavljen je raspored edukacijskih radionica za veljaču i ožujak 2020. godine.

Edukacijske radionice tijekom predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, odnosno do 30. lipnja 2020. godine, održavat će u novouređenome prostoru Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, i to:

26. veljače 2020., 13.30 – 15.00 – Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija
18. ožujka 2020., 14.00 – 15.30 – Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti.

Svi zainteresirani za sudjelovanje mogu se prijaviti preko mrežnoga obrasca, a pojedinosti o svim online bazama podataka za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Raspored edukacijskih radionica u sklopu projekta „e-Izvori“ za veljaču i ožujak 2020. godine appeared first on .

Radionica tvrtke Elsevier o objavljivanju znanstvenih radova

Wed, 02/19/2020 - 12:22

Tvrtka Elsevier u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira autorsku radionicu namijenjenu znanstvenicima, doktorandima, knjižničarima, studentima te svima zainteresiranima za teme u području znanstvenog istraživanja i objavljivanja znanstvenih radova, pod nazivom Scopus – increase your visibility.

Radionicu će u Sivoj vijećnici Fakulteta od 13 do 14.30 voditi predstavnica tvrtke Elsevier Katarzyna Kryszczuk, a po završetku radionice sudionici će primiti potvrdu o sudjelovanju.

Program radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier o objavljivanju znanstvenih radova appeared first on .

„Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje…“ – sjećanje na najvećega hrvatskog pjesnika ljubavi

Wed, 02/19/2020 - 09:34

Ispruži ruku i što dotičeš?
reče malo srce velikom srcu.

Ništa, ne dotičem ništa,
ako je ovo sve što ostaje,
reče veliko srce.

Modrine treba, i zelenila,
jarbol i zastava. A ti, što imaš?
reče malo srce velikom srcu.

Samo želju da imam, samo to,
i ruke da podignu zastavu,
reče veliko srce.

Toliko si blizu, ali ja te ne vidim,
reče malo srce velikom srcu.

Stani na moje mjesto, odavde vidim
kako se zatvaraju velika vrata neba
i ruka koja ih zatvara,
reče veliko srce.

Što to u tebi još kuca toliko glasno?
upita malo srce veliko srce.

Ništa, ne kuca ništa,
reče veliko srce.
Žuna udara kljunom o koru drveta.

Moja je kutija za tebe odviše mala,
reče malo srce velikom srcu.
Na dno studene vode lezi i spavaj.

Tamo već leži netko pokriven lišćem.
Uđi u mene budno i zatvori oči,
reče veliko srce malom srcu.

ima još dovoljno mjesta između kamenja.

(Srce)

Čitajući stihove jedne od najljepših ljubavnih pjesama hrvatskoga pjesništva, prisjećamo se Zvonimira Goloba, umjetnika pjesničke riječi, prevoditelja, antologičara, esejista i šansonijera. Njegovo ime nosi književna nagrada koja se dodjeljuje od 2003. godine, kao i Festival neobjavljene ljubavne poezije, koji se održava od 2009. godine. U Krapini se svake godine organizira i Festival hrvatske šansone Zvonimir Golob.

Zvonimir Golob rodio se u Koprivnici 19. veljače 1927. godine. Studirao je na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, s kojega je izbačen 1948. godine, zbog druženja s tada osuđivanim Tinom Ujevićem. No, ta ga okolnost nije zaustavila na putu koji mu je talentom očito bio zacrtan. Kao profesionalni književnik i prevoditelj afirmirao se i preko časopisa Krugovi, kojemu je bio jedan od utemeljitelja. Objavio je desetak zbiraka poezije, koje svjedoče o njegovu postupnom poetskom sazrijevanju, ali i smjeni suvremenih tendencija u pjesništvu. Uz Irenu Vrkljan i Mariju Čudinu, predstavnik je nadrealizma u hrvatskome pjesništvu. Zbirka Elegije iz 1963. godine po mnogočem je prijelomna i osobita u njegovu opusu. Objavio ju je približno na polovici svojega životnog vijeka, i ona ga je konačno usmjerila prema ljubavnoj poeziji, koja mu je uskoro postala zaštitnim znakom. Te iste godine s nekoliko kolega utemeljuje i Studio 64, iz kojega će se razviti Zagrebačka škola šansone. Pisanje, ali i skladanje šansona, utjecat će na poetski izraz u njegovim kasnijim zbirkama. Dobru suradnju ostvario je s bardom hrvatske poezije i šansone Arsenom Dedićem, koji je bio izvođač brojnih Golobovih stihova. Jedno je od najvrjedijih svjedočanstava te suradnje album Dedić Golob, snimljen 1977. godine, gdje tekst i glazbu svih pjesama potpisuje naš obljetničar.

Sklonost prema poeziji i pisanoj riječi pokazivao je i u drugim područjima svojega djelovanja. Priredio je antologiju hrvatske ljubavne poezije Gorki med, izbor iz češke i slovačke poezije Milovanja prije sna te leksikon Suvremeni pisci Hrvatske s Alojzom Majetićem. Jedan je od istaknutijih i svakako ponajboljih prevoditelja inozemne poezije na hrvatski jezik.

U online katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu dostupno je približno 270 zapisa o njegovim djelima.

Istaknuti hrvatski književnik Zvonimir Golob preminuo je 1. lipnja 1997. godine u Zagrebu.

Jednom je rekao: „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje….moje pjesme su moja duša.“

The post „Ja sam samo čovjek koji piše o onome što vidi i čuje…“ – sjećanje na najvećega hrvatskog pjesnika ljubavi appeared first on .

Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu

Tue, 02/18/2020 - 07:57

U povodu obilježavanja Dana Knjižnice, knjige posuđene u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu mogu se vratiti bez plaćanja zakasnine 21. i 22. veljače 2020. godine.

Knjige se vraćaju na pult na kojem su bile posuđene, odnosno na ulaznoj razini i u čitaonicama na trećem i četvrtome katu.

The post Vraćanje posuđenih knjiga bez zakasnine u povodu Dana Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu appeared first on .

Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“

Mon, 02/17/2020 - 12:58

Tvrtka Elsevier u suradnji s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu i Sveučilištem u Zagrebu 4. ožujka 2020. godine organizira radionicu pod nazivom Open access and open science. Radionica će se održati u Auli Sveučilišta u Zagrebu od 10 do 12 sati.

Programom Radionice predstavit će se osnovni pojmovi i aspekti u području otvorene znanosti te proces objavljivanja radova u otvorenome pristupu, u povezanosti s kojim temama će polaznicima biti pružene praktične smjernice i savjeti, kao i održana završna rasprava.

Radionicu će voditi djelatnice tvrtke Elsevier Lucie Boudova, Katarzyna Gaca-Zając i Ingrid van de Stadt.

Program Radionice.
Prijave za sudjelovanje.

The post Radionica tvrtke Elsevier „Open access and open science“ appeared first on .

Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

Mon, 02/17/2020 - 10:15

Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te predstavljanju digitalizacijskih projekata, održat će se 14. i 15. svibnja 2020. godine u organizaciji Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Središnja je tema ovogodišnjega Festivala digitalno objedinjavanje građe i podataka te izgradnja suradničkih sustava kao simbolički naglasak obljetničkoga D-festa kojim se želi istaknuti i njegova uloga u razvoju i promidžbi digitalizacije građe u Republici Hrvatskoj.

Teme Desetoga festivala hrvatskih digitalizacijskih projekata

  • Digitalno objedinjavanje
  • Suradnički sustavi
  • Zaštita i očuvanje digitalne baštine
  • Autorskopravni aspekti korištenja digitalne građe
  • Interpretacija digitalne kulturne baštine
  • Digitalizacija specifičnih vrsta građe
  • Predstavljanje provedenoga projekta digitalizacije ili digitalnoga proizvoda.

 Prijave izlaganja

Izlaganja se prijavljuju preko mrežne stranice D-festa.
Formati izlaganja: izlaganje i izlaganje na posteru.
Rok je za prijavu izlaganja do 31. ožujka 2020. godine.
Autori će o prihvaćanju izlaganja biti obaviješteni do 7. travnja 2020. godine.

Pojedinosti o Desetome festivalu hrvatskih digitalizacijskih projekata.

The post Poziv za prijavu izlaganja za Deseti festival hrvatskih digitalizacijskih projekata appeared first on .

Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK

Fri, 02/14/2020 - 15:58

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u utorak 18. veljače 2020. godine od 10 do 15 sati ponovno otvara vrata novootvorenoga prostora Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svim građanima u sklopu Dana otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Na Danima otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu svi zainteresirani imaju priliku razgledati prostor i opremu Laboratorija, upoznati se s njegovim uslugama, donijeti svoj 3D digitalni model te samostalno modelirati i/ili nešto izraditi pomoću 3D pisača.

Održavanje Dana otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK počelo je 4. veljače i planira se nastaviti svakoga drugog utorka u mjesecu.

Svi zainteresirani građani mogu se prijaviti preko obrasca dostupnoga na mreži.

The post Dani otvorenih vrata Digitalnoga laboratorija NSK appeared first on .

Uoči obljetnice rođenja Grigora Viteza

Fri, 02/14/2020 - 14:38

Dohvati mi, tata, Mjesec
Da kraj mene malo sja!
Dohvati mi, tata, Mjesec
Da ga rukom taknem ja.

Mjesec mora gore sjati
Ne smije se on skidati.
On mora kod zvijezda biti
Put zvijezdama svijetliti
Da zvjezdice kući znaju
Kad se nebom naigraju.

I na zemlju mora sjati
Da zec vidi večerati
Da jež vidi putovati
Da miš vidi trčkarati
Da bi ptice mogle spati

I da tebi, moje dijete,
Mjesec lagan san isplete
Od srebrnih niti
Pa da snivaš i ti.

(Dohvati mi, tata, Mjesec)

Uz pjesmu Dohvati mi, tata, Mjesec, koja nas vraća u bezbrižne dane djetinjstva, prisjećamo se jednoga od omiljenih autora dječje književnosti Grigora Viteza.

Grigor Vitez rođen je 15. veljače 1911. godine u Kosovcu pokraj Okučana. Bio je učitelj u Slavoniji, Podravini i Bosni, nakon toga u Ministarstvu prosvjete te zatim tajnik Društva hrvatskih književnika. Punih šesnaest godina proveo je u izdavačkoj kući Mladost, u kojoj pokreće i uređuje velik broj izdanja književnosti za djecu (Biblioteke Vjeverica i Jelen te nekoliko manjih serijala Iz priče u priču, Plava knjiga, Palčićeva knjižica). Iako je najprije objavio zbirke pjesama za odrasle (San boraca u zoru 1948., Naoružane ruže 1955. i dr.), najpoznatiji je i najcjenjeniji kao pjesnik za djecu. Najprije su mu objavljene slikovnice Medvjed kao pudar i Dva pijetla (1951.), a zatim su slijedile Tko će s nama u šumicu, Maksimir, Čudna škola, Ogledalce, A zašto ne bi … Igrokaz Plava boja snijega nekoliko je puta postavljan na kazališnu scenu. U desetak godina tiskano mu je čak sedam zbiraka poezije za djecu: Prepelica (1956.), Sto vukova i druge pjesme za djecu (1957.), Kad bi drveće hodalo (1959.), Jednog jutra u gaju (1961.), Iza brda plava (1961.), Hvatajte lopova (1964.), Gdje priče rastu (1965.) i Igra se nastavlja (posmrtno, 1967.).

Njegove zbirke pjesama prevedene na dvadesetak stranih jezika, a dobitnik je i svih bitnijih nagrada u zemlji. Začetnik je novoga, modernijega dječjeg pjesništva, bio je potpuno svoj. Do tada pretežno epsku i didaktičnu poeziju za djecu, Vitez oslobađa suvišnoga moraliziranja, unosi stilske, jezične i izražajne novosti, čime utječe na mnoge književnike koji su poslije pisali za djecu – Stanislava Femenića, Vesnu Parun, Tita Bilopavlovića, Zvonimira Baloga i dr. Njegove su pjesme prostor zamišljenoga djetinjstva, u kojem vladaju povjerenje, humanost, vedrina i optimizam. Njegove pjesme bile su nadahnuće brojnim skladateljima (Ivi Lhotka-Kalinskomu, Ivi Tijardoviću, Stanku Horvatu, Lovri Županoviću, Bruni Bjelinskomu i dr.), kao i likovnim umjetnicima i ilustratorima (Ordanu Petlevskomu, Svjetlanu Junakoviću, Tomislavu Torjancu, Zlatku Boureku i dr.). Prevodio je s ruskoga, francuskoga i slovenskoga jezika.

Ime Grigora Viteza nosi i godišnja nagrada za najuspješnija književna i likovna ostvarenja u knjigama za djecu autora koji žive i djeluju na tlu Hrvatske. Utemeljio ju je 1967. godine Savez društava Naša djeca Hrvatske, a uključuje novčani iznos, diplomu i statuu Ptica, akademske kiparice Ksenije Kantoci.

U sklopu Međunarodne dječje digitalne knjižnice, projekta započetoga u proljeće 2002. godine pozivom Kongresne knjižnice (Library of Congress) nacionalnim knjižnicama u svijetu na suradnju u izgradnji prve dječje digitalne knjižnice u svijetu, dostupna je i knjiga Grigora Viteza A zašto ne bi

Hrvatski pjesnik Grigor Vitez preminuo je 23. studenoga 1966. godine u Zagrebu.

Ja sam pisao zato da vam pričinim radost, da lakše osjetite ono što je lijepo u životu, da se smijete onome što je smiješno (…) Želja mi je da poslije čitanja ovih stihova lakše svladate svoje zadatke, da vam teškoće budu lakše, da ciljeve koje ste sebi postavili dostignete s uspjehom i da budete vedri i neustrašivi pred onim što se zove budućnost…

(Grigor Vitez)

Izvor naslovne fotografije: https://pixabay.com.

 

The post Uoči obljetnice rođenja Grigora Viteza appeared first on .

„Za tebe ljubavi moja“ – Uz Dan ljubavi

Fri, 02/14/2020 - 07:42

Išao sam na trg ptica
I kupio sam ptice
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg cvijeća
I kupio sam cvijeća
Za tebe, ljubavi moja

Otišao sam na trg željeza
I kupio sam okove
Teške okove
Za tebe, ljubavi moja

A zatim sam otišao na trg roblja
I tražio sam tebe
Ali te nisam našao
Ljubavi moja.

(Jacques Prévert  – Za tebe ljubavi moja)

Možda i nije potreban poseban motiv ni povod pisati o ljubavi…
Ona sasvim dobro služi kao nadahnuće za milijune ispisanih stranica na svim jezicima svijeta.
Valentinovo nije samo dan za zaljubljene. Ono je dan i za one koji se već dugo samo vole. Ono služi i onima koji nisu baš sigurni je li to ljubav ili samo zanesenost koja će proći.
Bez zaljubljenosti, bez zanosa, teško se živi. Bez ljubavi još i teže…
Kako do ljubavi, najveće tajne života, ljubavi koja ispunja sve naše čežnje, ljubavi za koju se uvijek ponovno rađa i umire, pitanja su koja često postavljamo.
Na putu do istinske ljubavi potrebna je borba. Svaki čovjek nosi u sebi neodoljivu čežnju voljeti i biti voljen. Istinski voljeti znači željeti drugomu dobro, ne tražiti samo svoje zadovoljenje i vlastitu sreću, nego to isto htjeti i drugomu. Voljeti treba naučiti, a to nije lako.

Slavite 14. veljače kao Dan ljubavi ili slavite neki drugi dan, svejedno. Ili slavite svaki dan, ali ako ikako možete, budite zaljubljeni svaki dan, cijeli život, jer tako ćete uvijek ostati mladi i veseli.

Ljubav se sastoji od jedne duše koja nastanjuje dva tijela. 

(Aristotel)

 

 

The post „Za tebe ljubavi moja“ – Uz Dan ljubavi appeared first on .

Potpisan ugovor Read & Publish u sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press

Thu, 02/13/2020 - 13:07

U sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press u 2020. godini potpisan je ugovor Read & Publish koji omogućuje hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici uključenoj u pretplatu objavljivanje neograničenoga broja radova u otvorenome pristupu bez dodatnih troškova objave (Article Processing Charge – APC).

Ova mogućnost odnosi se na sve hrvatske znanstvenike, odnosno autore za korespondenciju kojima su matične ustanove uključene u pretplatu na časopise Cambridge University Press. Riječ je o sastavnicama hrvatskih javnih sveučilišta, hrvatskim kliničkim bolničkim centrima, hrvatskim javnim znanstvenim institutima te Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

Objava radova moguća je u časopisima u otvorenome pristupu te pretplaćenim raznovrsnim časopisima koji dopuštaju mogućnost objave članaka i u otvorenome pristupu.

U skladu sa sklopljenim Ugovorom, radovi koje su predali autori za korespondenciju ispunjavaju uvjete za objavu u otvorenome pristupu na dan kada je članak prihvaćen za objavu, i to u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 31. prosinca 2020. godine.

Autori za korespondenciju povezani s ustanovom koja je uključena u pretplatu utvrdit će se na temelju službenih e-mail domena navedenih u popisu. U navedenome popisu nalaze se i osobe za kontakt u svakoj ustanovi koje će preko aplikacije Rightslink moći pratiti podatke o autorima s njihovih ustanova i radovima koji su predani za objavu.

Popis ustanova uključenih u pretplatu na časopise Cambridge University Press.

Popis časopisa u kojima je moguće objaviti rad u otvorenome pristupu.

Podrobne upute postupka objave radova u otvorenome pristupu za autore i osobe za kontakt u pojedinim ustanovama.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

 

The post Potpisan ugovor Read & Publish u sklopu pretplate na časopise Cambridge University Press appeared first on .

Tijekom veljače omogućen besplatan pristup odabranim e-izvorima tvrtke Ovid Technologies

Thu, 02/13/2020 - 09:29

Baze podataka u izdanju Američkoga društva psihologa (American Psychological Association – APA) koje su hrvatskoj akademskoj i znanstvenoj zajednici u sklopu pretplate dostupne preko platforme EBSCOhost promijenile su naziv iz PsycARTICLES i PsycINFO u APA PsycArticles i APA PsycInfo te će na portalu e-Izvori biti pretražive pod novim nazivima.

Do kraja veljače 2020. godine tvrtka Ovid Technologies omogućila je besplatan pristup sljedećim odabranim e-izvorima:

Baza podataka Global Infectious Diseases and Epidemiology Online Network (GIDEON) sadrži podatke o svim zaraznim bolestima u svakoj zemlji. Svakodnevno posuvremenjivanje podataka o najnovijim epidemijama čini ju iznimno korisnim pomagalom pri dijagnosticiranju bolesti, identifikaciji organizama i liječenju. Baza obuhvaća više od 30 000 grafičkih prikaza i slika.

Baza podataka Health and Psychosocial Instruments (HaPI) omogućuje pristup informacijama o mjernim instrumentima – upitnicima, shemama kodiranja, ljestvicama vrjednovanja, anketama, testovima i dr. u području medicine, sestrinstva, javnoga zdravstva, psihologije, socijalnoga rada, sociologije i srodnim područjima. Sadržaj u bazi HaPI temelji se na objavljenim istraživanjima iz recenziranih znanstvenih časopisa, knjiga, tehničkih izvješća i drugih izvora.

Interaktivni 3D atlas Visible Body Heart & Circulatory Premium koji je izradio nagrađivani tim medicinskih ilustratora, stručnjaka za biomedicinsku vizualizaciju i animatora iz Udruge medicinskih ilustratora (Association of Medical Illustrators) sadrži više od 600 prikaza anatomije srca i krvožilnoga sustava, obuhvaća osnovne funkcije, uobičajene patologije i postupke te abnormalnu anatomiju. Sadrži ilustracije i kratke animacije koje dopuštaju mogućnost zumiranja, pomicanja, rotiranja i seciranja 3D modela te druga zanimljiva obilježja.

Journal of Cataract and Refractive Surgery (JCRS) službeni je oftalmološki časopis Američkoga društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ASCRS) i Europskoga društva za kataraktu i refraktivnu kirurgiju (ESCRS). JCRS objavljuje članke visoke kvalitete o svim oblicima kirurgije prednjega segmenta. Osim kliničkih studija, časopis obuhvaća savjetovanje, praktične tehnike, bitne slučajeve i recenzije, kao i osnovne znanstvene članke.

The Journal of Bone & Joint Surgery službena je publikacija Američkoga ortopedskog društva te već 126 godina predstavlja standard u recenziranim znanstvenim istraživanjima u sklopu područja ortopedije. Objavljuje istraživanja temeljena na dokazima radi poboljšanja kvalitete skrbi za ortopedske pacijente.

Upute za pristup navedenim izvorima.

Pojedinosti o e-izvorima za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu dostupne su u sklopu Portala elektroničkih izvora za hrvatsku akademsku i znanstvenu zajednicu.

The post Tijekom veljače omogućen besplatan pristup odabranim e-izvorima tvrtke Ovid Technologies appeared first on .

Pages