Nalazi dosadašnjih istraživanja pokazuju da kognitivne sposobnosti slabe s dobi. Stoga je cilj ovog istraživanja bio ispitati učinke treninga ažuriranja u radnom pamćenju na kapacitet radnog pamćenja i fluidno rezoniranje. U istraživanju je sudjelovala 41 zdrava odrasla osoba te su sudionici po slučaju bili raspoređeni u eksperimentalnu skupinu, koja je sudjelovala u treningu ažuriranja (afektivnim n-unatrag zadatkom), i aktivnu kontrolnu skupinu, koja je sudjelovala u komunikacijskom treningu. Sudionici su u dvije točke mjerenja, prije i nakon treninga, rješavali neadaptivni afektivni n-unatrag zadatak (mjera bliskog transfera), zadatak raspona operacija te Cattellov kulturalno nepristrani test inteligencije (CTI-2) (mjere dalekog transfera). Trening se sastojao od 20 sesija raspoređenih kroz 10 tjedana, tempom od 2 treninga tjedno. Rezultati složene analize varijance su pokazali da postoji značajni interakcijski učinak točke mjerenja i skupine na rezultate afektivnog n-unatrag zadatka ažuriranja. Pritom eksperimentalna skupina postiže više rezultate na posttestu u odnosu na rezultate na predtestu, dok u aktivnoj kontrolnoj skupini nije došlo do takvog poboljšanja. Međutim, interakcija točke mjerenja i skupine za rezultate zadatka raspona operacija nije statistički značajna. Značajna interakcija nije utvrđena niti u Cattellovom kulturalno nepristranom testu inteligencije (CTI-2). Rezultati pokazuju postojanje bliskog, no ne i dalekog transfera učinaka treninga ažuriranja na mjere kapaciteta radnog pamćenja i fluidnog rezoniranja.